Glavni grad Podgorica brutalno je prekršio pravo na privatnost stotinama građana, čije zahtjeve za legalizaciju bespravnih objekata objavljuje na svom podsajtu, sa njihovim matičnim ili brojevima ličnih karata, adresom stanovanja i kontakt podacima. Na sajtu podgoričkog Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine nalaze se skenirani zahtjevi građana, bez uklanjanja ličnih podataka, koji mogu biti predmet raznih zloupotreba.
Podgorička lokalna samouprava objavila je spisak građana, sortiran od A do Ž, koji su predali zahtjeve za legalizaciju. Evidentno je da spisak nije kompletan, pošto je, prema podacima Ministarstva održivog razvoja i turizma, u glavnom gradu podnijeto oko 11.000 zahtjeva za legalizaciju. Na sajtu se trenutno nalazi više stotina objavljenih imena.
Kada se „klikne“ na ime građanina, ulazi se u njegov zahtjev. U zahtjevu, u gornjem lijevom uglu dokumenta, navodi se prezime, očevo ime i ime podnosioca zahtjeva, te broj telefona, matični ili broj lične karte. U zahtjevu je precizirana i lokacija na kojoj se nalazi objekat za koji se podnosi zahtjev za legalizaciju.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pritup informacijama Radenko Lacmanović kazao je da ovo nije prvi put da Glavni grad ne vodi računa o ličnim podacima svojih građana. On se boji da nije ni poslednji, ali se nada da će građani imati koristi od nove lokalne vlasti makar u mjeri da će više voditi računa o zaštiti njihovih ličnih podataka.
– Ne vidim razlog zbog kojeg bi se moralo znati u toj mjeri o građanima koji su predali zahtjeve za legalizaciju svojih objekata. Do juče su građanima pričali o benefitima koje će imati zbog legalizacije, kako oni kažu, neformalno sagrađenih objekata. Danas koriste priliku da zahtjeve građana iskoriste tako što će im nanijeti štetu – izjavio je Lacmanović za „Dan“.
Lacmanović je pozvao sve da poštuju zakon i evropske standarde.
– Pozivam lokalnu vlast da odmah sa svog sajta ukloni podatke koji su u većem obimu nego što je potrebno da bi se saznalo o broju podnijetih zahtjeva za legalizaciju objekata. Javnost ima pravo da zna koji je to broj, ali je zaista nevažno, izuzev u slučajevima kada se radi o državnim i javnim funkcionerima, ko je predao zahtjev, a još manje koja je njegova adresa ili matični broj – smatra on.
Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti propisano je da se zaštita ličnih podataka obezbjeđuje svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo.
Zakonom su propisane kazne u rasponu od 500 do 20.000 eura za pravno lice koje ne obezbijedi tehničke, kadrovske i organizacione mjere zaštite ličnih podataka, radi zaštite od gubitka, uništenja, nedopuštenog pristupa, promjene, objavljivanja, kao i od zloupotrebe.
A.O.

Bez odgovora

Iz Glavnog grada Podgorica nijesu odgovorili na pitanja „Dana“ u vezi s objavljivanjem ličnih podataka građana. Iz te lokalne samouprave nijesu odgovorili na koji način će nadoknaditi eventualnu štetu koju će građani pretrpjeti zbog moguće zloupotrebe njihovih podataka.